Home » Kratka povijest župe

Raspored misa

Župna crkva:
Sveta krunica svakim danom u 18h
Sveta misa svakim danom u 18.30h
Sveta krunica nedjeljom u 8.30h
Sveta misa nedjeljom u 9h

Kapele:
Svake nedjelje sveta misa u 11h, svaki puta u drugoj kapeli: Lijevo Sredičko, Pokupski Gradec, Desni Štefanki, Crna Draga.

Samostan Kćeri Srca Isusova:
Sveta misa svakim danom u 9h
Blagoslov s Presvetim svakim danom u 16.30h
Sveta misa nedjeljom u 16.30h
Klanjanje nedjeljom od 9h do 16.30h

Kratka povijest župe

Tamo u crnodraškim šumama gdje su danas debele bukve bijaše nekada srce župe Lasinje.

Davno nekada je bila divna crkva svete Ane čiji se temelji još uvijek naziru, pokraj nje bio je i župni dvor. Oko crkve  po brežuljcima bile su kuće imućnih hrvatskih zadruga.

Župa je zahvaćala i stari grad Sjeničak gdje su se održavali hrvatski sabori a tamo dalje je Petrova gora gdje je poginuo i hrvatski kralj Petar.

Dolaskom Turaka župa je spaljena, ljude su ubijali, ljudi su se razbježali, neki odvedeni u ropstvo. Nestalo je crkve sv. Ane, župnog dvora, svećenika i župljana. Nakon prohujalog turskog osvajanja mnogi su se vračali ali su ostajali bliže rijeke Kupe.

Po staroj usmenoj predaji rijeka Kupa tekla je iza župe Kupčine /Kupčinske Velike/ iza današnje Jamničke Kiselice ispod Selskog brda prema Sedlariću, a posebni kanal postojao je ispod „tvrđave Sredičko“ koju opisuje i povjesničar Vjekoslav Klajić u knjizi POVIJEST HRVATA.

Danas više ne postoji tvrđava, na tom mjestu početkom prošlog stoljeća sagrađena je kapela Marijinog Pohođenja. Korito od Kupčinske velike do Sredičkog iskopali su Francuzi.

Župa Lasinja nalazi se na desnoj obali rijeke Kupe. Utemeljena je 1789.god. od postojećih filijala koje su pripadale župama: Jamnici, Kupčini i Pokupskom. Pokupski Gradec i Lijevo Sredičko prije prokopa korita kupe bili su na desnoj strani istoimene rijeke.

Za župnu crkvu služila je drvena kapela sv. Elizabete na brdašcu Matešići u dvorištu pok. Mije Matešića a danas obitelji Živković stoji grobljanski križ.

Jednim dijelom kapela je bila okružena grobljem. I danas, ljudi koji tamo grade kuće ili vikendice, kopajući temelje nailaze na ljudske kosti. Zbog nedostatka prostora i trošnosti kapele sv. elizabete koja je bila prenešena u srce Lasinje. Pripremu za gradnju  nove crkve započeo je vlč. Juraj Maradin. Kažu da je to bio častan starac koji je polagano i teško hodao, postojala je i uzrečica:“kaj se tako polagano vučeš kao župnik Maradin“.

Župna crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je 1833. godine, poslije je još nadograđivana. Ljudi su sami pekli ciglu na Trušljikovcu gdje sam i u ovo vrijeme, toliko godina kasnije, vidio sitne komadiće cigle. Lančano su dodavali ciglu jedan drugome dok je stigla do gradilišta koje je bilo udaljeno skoro jedan kilometar, tako se dodavala i voda koju su grabili na rijeci Kupi a onda su iskopali bunar u cintoru pred crkvom.

Crkvu je sagradio njegov nasljednik Antun Homotarić. Svojeg zaštitinika sv. Antuna stavio je za zaštitnika i nove crkve/župe/. On je župom upravljao do 1858. godine. Počeo je s gradnjom i drugih objekata koji su potrebni jednoj župi.

Gradnja župnog stana započela je mnogo ranije u spomenici je zabilježeno da je krov na župni stan postavljen 1894. godine.

Župnika Homotarića naslijedio je vlč. Andrija Peak, bio je gospodarstven čovjek, on je uredio njive i livade koje su pripadale župi. Dragi Bog ga obdario darom pjesme i glazbe, tako da od njega potječe pjesma svetom Antunu pustinjaku i Presvetom Trojstvu.

Četvrti župnik je bio Franjo Pupek. On je dao sazidati prvu školu u Lasinji. Prva tri župnika umrla su u Lasinji, bili su pokopani gdje je veliko raspelo.

Župnik Franjo Pupek otišao je u mirovinu i pokopan u Zagrebu. Pupekov nasljednik bio je vlč. Karlo Lipovčić, boležljiv, umro je od sušice, pokopan u Lasinji. Iza njega došao je vlč. Marko Papa, koji je završio tragično na sam Božić, umro je u Stenjevcu. Iza njega dolazi vlč. Ante Bubanić, imao je neprilike s Radičevcima i brzo je napustio župu. Otišao je u Zagreb. Slijedeći je bio Gjuro Gjurak koji zbog bolesti brzo napušta župu i odlazi u Zagreb. Pomogao je kod sestara Milosrdnica u Vinogradskoj gdje je i umro. Župom je upravljao vlč. Edo Bertelj iz Kupčine a onda vlč. Stjepan Kučmanić iz Jamnice. Vrijedno je spomenuti da su ga ubili komunisti, ne zna mu se za grob. To je svetac mučenik.

8.12. 1926.  župu je preuzeo vlč. Antun Klasinc kapelan iz Nedelišća po narodnosti Slovenac. On se može nazvati ocem župe Lasinje, mnogo se brinuo za duhovni život vjernika, po župi postavljao na raskršćima križeve, gradio kapele: u Crnoj Dragi kapelu sv. Ane, u Doljnjoj Lasinji kapelu sv. Florijana – 1931. kapelu u Brezju i kod Braima 1932. godine.

23.01. 1928., utemeljio je pjevački zbor sv. Cecilije.

29.01. službeno je utemeljena i limena glazba u Lasinji.

Zidanu kapelu na groblju sagradila je učiteljica rodom iz Lasinje Katica Zmajlović.

Iza župnika Klasinca župu je preuzeo vlč. Viktor Štimac, dolazi vlč. Josip Sukner, iza njega preuzima župu župnik iz Jamnice vlč. Pavao Šatrak a 07.10. 1937. god. župu je preuzeo sadašnji župnik Stjepan Bradica.

21. rujna 1980. kada se nadbiskup Franjo Kuharić vraćao iz Topuskog blagoslovio je novosagrađenu kapelu Presvetog Srca  Isusova i Prečistog Srca Marijina.

Mislim da kroz povijest sela Desni Štefanki nikada nije bilo nikakve kapele. Kad sam im navijestio da bi gradili kapelu ljudi su se spremno prihvatili posla, i krčili šumu, skoro za dva metra snizili brdo da se uz kapelu moglo otvoriti i novo groblje. Od zadnjih kuća sprovodi su trajali i po 2 sata.

Komuniste u Vrginmostu prevarili smo da gradimo mrtvačnicu, što smo morali učiniti da bi dobili dozvolu za gradnju. Nakon dvije godine sazidan je ulaz u kapelu i podignut toranj i postavljeno zvono. Komunističke vlasti počele su istraživati, rekao sam im da je kod nas običaj da se za pokojnikom zvoni i da smo zbog toga podigli toranj, nisam ih čvrsto uvjerio ali ipak su prihvatili moju tvrdnju. Ta kapela mnogo znači za to selo, oni su bili udaljeni od župe, bili su dosta slabo poučeni u vjeri. Godine 29.06. 1981. blagoslovljena je kapela sv. Ane u Crnoj Dragi. Na tom mjestu bila je istoimena kapela koju je 1932. godine započeo graditi župnik Klasinc. Zbog nedostatka građevinskog materijala, nakon 40 godina kapela je izgledala jako trošno i nesigurna da se u njoj okupljaju ljudi na službu Božju. Uz Božju pomoć i zagovor sv. Ane, u dogovoru s ljudima odlučili smo se za novu gradnju. Kod ove gradnje posebno se isticao Vlado Britvec koji je budno bdio nad gradnjom da bude kvalitetna ali i sam je mnogo toga uradio. U odašnji Vrginmost poslali smo poruku da ćemo graditi kapelu uz same temelje stare kapele, mi smo u svim pravcima kapelu povećali. Istina, prije toga vlasti iz Vrginmosta dali su nam usmeno dobrenje. Tu nam je dosta pomogao gospodin Ivica Britvec /Vukelić/

Kapelu je na petrovo 1981. blagoslovio nadbiskup Franjo Kuharić, kapelu sv. Ane u čije je temelje ugrađeno  kamenje iz nekadašnje, od Turaka porušene crkve sv. Ane.